Projekat "Vatrogasna stada"
Europa se okreće kozama u borbi protiv šumskih požara

Dok se vatrogasci u Francuskoj i Španiji suočavaju s nedostatkom aviona za gašenje razarajućih šumskih požara, europske institucije i stručnjaci sve više zagovaraju korištenje koza, ovaca i druge stoke kao jednog od ključnih alata za sprečavanje budućih katastrofa.
Koncept je jednostavan: životinje ispašom uklanjaju nisko rastinje i suhu vegetaciju koja predstavlja gorivo za požare, stvarajući prirodne protupožarne koridore. Europska komisija ove godine zvanično je podržala ovakav pristup, a istraživanja pokazuju da je ispaša stoke doprinijela usporavanju širenja požara u španskim regijama Extremadura, Andaluzija i Valencia.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je najveći izazov finansiranje ovakvih programa i nedostatak dugoročne političke strategije.
"Na isti način na koji smatramo da je potrebno finansirati vatrogasce, moramo prepoznati i posao koji obavljaju pastiri", izjavio je Jordi Vendrell, direktor španske Fondacije Pau Costa koja se bavi istraživanjem upravljanja šumskim požarima.
Požari koji prijete području Bordeauxa pokazali su koliko su poljoprivrednici važni u kriznim situacijama. Francuski farmeri posljednjih dana pomažu vatrogascima koristeći vlastite cisterne za vodu, ali stručnjaci upozoravaju da je upravo sve manji broj poljoprivrednika jedan od razloga zbog kojih se požari lakše šire.
Napuštena poljoprivredna zemljišta zarastaju u grmlje ili ih zamjenjuju guste šume koje lako gore. Satelitski sistem Copernicus potvrdio je da najveći požari koji trenutno pogađaju Europu zahvataju upravo velika povezana područja šuma i niskog rastinja.
Iako prirodne hrane za koze ima dovoljno, uzgoj stoke više nije dovoljno isplativ. José María Castilla iz španske poljoprivredne organizacije ASAJA smatra da je bez dodatnih finansijskih poticaja gotovo nemoguće privući mlađe generacije u ovaj posao.
"Neki smatraju da poljoprivrednici koji žive uz granicu s Rusijom trebaju dobiti više novca jer predstavljaju prvu liniju odbrane. Pastiri koji održavaju područja podložna požarima predstavljaju potpuno istu vrstu prve linije odbrane", rekao je Castilla.

Kao primjer dobre prakse navodi se katalonski projekt Fire Flocks, koji se finansira sredstvima Europske unije i lokalnih vlasti. U okviru programa koze i ovce pasu na područjima koja su vatrogasne službe označile kao visokorizična, dok stočari proizvode poput sira i jogurta prodaju s posebnom oznakom koja ukazuje da kupovinom kupci podržavaju prevenciju požara.
U drugim dijelovima Španije istu ulogu imaju krave, ovce pa čak i konji. U mjestu Couso postoji dvomjesečna lista čekanja za kupovinu mesa krava koje učestvuju u ovakvim projektima, a prodaje se po cijeni od 10 eura po kilogramu.
Vendrell ističe da subvencije nisu potrebne kako bi se dokazala efikasnost ovog modela, već da bi se obnovile tradicionalne aktivnosti koje su nekada prirodno održavale ruralni prostor.
"Šume i druga ruralna područja nekada su se održavala kroz ekonomske aktivnosti koje danas više nisu profitabilne. Zato više nema stvarnih poticaja da se o njima vodi računa", rekao je.
Europska komisija u martu je u strategiji za prevenciju šumskih požara navela ispašu stoke kao jednu od mjera prilagođavanja klimatskim promjenama, a isti pristup uvršten je i u novu strategiju za europski stočarski sektor.
Portparolka Europske komisije Louise Bogey izjavila je da se kroz europski poljoprivredni budžet već finansiraju različite mjere zaštite od požara, uključujući ispašu stoke i izgradnju šumskih puteva koji služe kao protupožarne barijere. Od 2028. Komisija planira uvesti i posebna tranzicijska plaćanja kako bi pomogla poljoprivrednicima koji žele preći na stočarstvo, dok zajedno s Europskom investicijskom bankom radi na novom finansijskom programu za ulaganja u ovaj sektor.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ispaša nije univerzalno rješenje. Joe McNorton iz programa Copernicus ističe da u ekstremnim uslovima jaki vjetrovi mogu prenijeti goruće čestice preko protupožarnih koridora, omogućavajući vatri da nastavi širenje, navodi Politico.
Profesor Urbano Fra Paleo sa Univerziteta Extremadura smatra da ispaša mora biti dio šire strategije upravljanja krajolikom.
"Donosioci odluka to ne razumiju. Oni razmišljaju samo o upravljanju požarom kada izbije, a ne o upravljanju krajolikom prije nego što do njega dođe", poručio je Fra Paleo.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare